Uprava splitske kompanije „Skladgradnja” koja izvodi radove na autoputu napustila je Crnu Goru nakon što su radnicima ostali dužni nekoliko zarada. Podaci Istraživačkog centra MANS-a pokazuju da je ova hrvatska kompanija od Ministarstva saobraćaja dobila saglasnost da učestvuje u „poslu vijeka” uprkos činjenici da je njen vlasnik Slaven Žužul od strane hrvatskih istražnih organa više puta bio optuživan upravo za malverzacije sa izgradnjom autoputa i neisplaćivanje zarada radnicima.
Da je „Skladgradnja” napustila Crnu Goru potvrđuje i nalaz Inspekcije rada koja je, po inicijativi MANS-a, kontrolisala isplatu zarada u toj kompaniji.
– Pozivom na broj telefona administrativne radnice Zorice Milašinović dobila sam informaciju da se poslodavci nalaze u Hrvatskoj jer ne izvode nikakve radove na trasi autoputa. Telefonskim putem sam kontaktirala Slavena Žužula, direktora društva u Hrvatskoj, koji je obećao da će do kraja mjeseca isplatiti sve zaostale zarade, o čemu ću sačiniti zapisnik po njegovom dolasku u Crnu Goru – navela je u odgovoru MANS-u inspektorka rada Sonja Rakonjac.
Ovakav način poslovanja Slavena Žužula, kako su naveli iz MANS-a, već je poznat hrvatskom tužilaštvu koje je u junu ove godine podiglo optužnicu protiv njega jer više od godinu dana nije isplaćivao zarade radnicima splitske Skladgradnje i fudbalskog kluba Split. Pored toga, ime Slavena Žužula u Hrvatskoj se vezuje za utaje poreza, malverzacije sa subvencijama i učešće u aferama oko izgradnje hrvatskih autoputeva.
Skladgradnja je, kako su kazali iz MANS-a, od 2003. za vrijeme vlade Iva Sanadera počela dobijati poslove na gradnji hrvatskog autoputa kao podizvođač radova, a dotad je bila kooperant brodogradilištima, Brodosplita i Brodotrogira. Prihodi Skladgradnje rasli su od 2003. do 2008. godine, a Žužul je čak tri puta bio pritvaran zbog sumnje u izvlačenje novca iz Hrvatskih autocesta (HAC), Autoceste Rijeka–Zagreb i Brodosplita. Prema navodima hrvatskih medija, Slavena Žužula je sa Sanaderom povezao njegov rođak Miomir, bivši ministar vanjskih poslova, nakon čega su im poslovi krenuli.
Najpoznatija afera koja se vezuje za poslove ove splitske kompanije jeste upravo njeno učešće u poslovima izgradnje tunela Sveti Rok i Mala Kapela na novom hrvatskom autoputu A1. Sredinom 2016. godine protiv čelnika HAC-a podignuta je optužnica da su upravo Slavenu Žužulu i njegovoj kompaniji Skladgradnja na tenderu namjestili posao farbanja pomenutih tunela, koji je on naplatio za 2,3 miliona eura više nego što je bila realna cijena za taj posao.
– Uprkos svemu tome, kineska kompanija CRBC je upravo tu kompaniju predložila, a Ministarstvo saobraćaja prihvatilo kao podizvođača na gradnji prioritetne dionice Smokovac–Mateševo – ukazali su iz MANS-a.
Prema njihovim podacima, prvu saglasnost za angažovanje Skladgradnje je izdao tadašnji ministar saobraćaja Ivan Brajović, krajem 2015. godine. Tada je bilo predviđeno da ova kompanija gradi tunel „Mateševo”, te mostove „Tara 1” i „Tara 2”, kao i petlju „Mateševo” na samom kraju ove dionice autoputa. Narednu saglasnost je potpisao, takođe, Brajović, i to svega nekoliko dana nakon što su hrvatski državni organi podigli optužnicu protiv Žužula i Skladgradnje. Ovoj kompaniji su bile izdate još dvije saglasnosti koje je izdao novi ministar Osman Nurković.
– Zanimljivo je da je Skladgradnji povjeren posao podizvođača na najosjetljivijem dijelu dionice autoputa uz rijeku Taru, a da niko u Ministarstvu saobraćaja nije imao potrebu da provjeri o kakvoj se kompaniji radi, a kamoli da utvrdi da se u Hrvatskoj vode brojni postupci upravo zbog učestvovanja na poslovima na izgradnji autoputa. Skladgradnja je do sada za poslove na autoputu potpisala podizvođačke ugovore vrijedne 42 miliona eura, ali nije poznato koliko im je isplaćeno, jer je sva dokumentacija o tim isplatama proglašena tajnom – zaključili su iz MANS-a.
D.M.

Crnogorske kompanije u blokadi

Iz MANS-a su naveli da je Žužul u Crnoj Gori osnovao dva preduzeća – Skladgradnju Montenegro doo i Skladgradnju dio stranog društva (DSD). Skladgradnja Montenegro je osnovana u septembru 2015. a Skladgradnja DSD u oktobru 2015, nekoliko mjeseci prije dobijanja saglasnosti za podizvođača na autoputu Bar–Boljare.
Obje Žužulove firme su, kako su kazali, prema podacima Centralne banke od 31. oktobra, u blokadi. Račun Skladgradnje Montenegro je u blokadi od 23. oktobra na iznos 38.370. eura, a Skladgradnja DSD 210 dana na iznos od 237.646 eura.
Skladgradnja DSD, prema zvaničnim podacima, ima samo jednog zaposlenog, a prošlu godinu je završila sa gubitkom od skoro pola miliona eura, koji je bio četiri puta viši nego na kraju 2016. Skladgradnja Montenegro imala je na kraju prošle godine 30 zaposlenih, a na kraju 2016. samo jednog. Na kraju proše godine je zabilježila gubitak od 118.683 eura, dok prihodi nijesu evidentirani.

Povjerioci spremaju krivične prijave

Advokat Savo Jasnić, koji zastupa dio povjerilaca Skladgradnje u Crnoj Gori, pripremio je tužbe i krivične prijave.
– Postaje očigledno da i pored mojih klijenata postoji veliki broj partnera i radnika Skladgradnje koji su izigrani od strane njihove uprave. Zbog navedenih radnji, pripremili smo krivične prijave protiv osnivača i ovlašćenih lica u povezanim društvima Skladgradnje. Pored toga, pripremili smo i tužbu za probijanje vela pravnog lica protiv svih entiteta Skladgradnje i njihovog krajnjeg vlasnika – rekao je Jasnić.
On je pozvao sve povjerioce, a posebno radnike, da im se priključe.
Žužulova firma u Crnoj Gori, Skladgradnja dio stranog društva, već je izgubila jedan spor pred Osnovnim sudom u Nikšiću, koji je obavezao Skladgradnju da tužiocu na ime naknade materijalne štete zbog neplaćene zakupnine i bespravnog korišćenja nepokretnosti-porodične stambene zgrade u Podgorici plati 12.140 eura, sa zakonskom kamatom i da mu naknadi troškove postupka od 1.000 eura u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude, pod prijetnjom prinudnog izvršenja.